Općenito o veslanju

Prema strukturalnoj podjeli, veslanje pripada u monostrukturalne sportove, a prema kriteriju
energetskih procesa u aerobno-anaerobne sportove. Za visoku razinu pripremljenosti potreban je višegodišnji proces sportske pripreme i optimalno programirani treninzi. Kvalitetna veslčka tehnika jedna je od osnovnih pretpostavki za postizanje veslačkih rezultata. Veslačice i veslači mogu se podijeliti u kategorije teških i lakih veslača. U veslanju, discipline se dijele u dvije grane:
1. rimen discipline - svaki veslač vesla samo sa jednim veslom, a može biti lijevi ili desni, ovisno o tome na koju stranu ide lopata njegovog vesla. Olimpijske discipline u rimen veslanju su: dvojac bez kormilara (2-), četverac bez kormilara (4-), osmerac sa kormilarom (8+). Neolimpijske rimen discipline su: dvojac sa kormilarom (2+), četverac sa kormilarom (4+)
2. skul discipline ili discipline na pariće - svaki veslač vesla sa dva vesla, odnosno sa po jednim veslom u svakoj ruci. Olimpijske discipline na pariće su: samac ili skif (1x), dvojac na pariće )2x) i četverac na pariće ili četverac skull (4x)

Povijest veslanja

Gledajući kroz povijest čovječanstva vještina veslanja potekla je iz životne nužde. Čamce na vesla, čak i prije nego što se jedro počelo koristiti da bi se iskoristila snaga vjetra, mnogi narodi koristili su za transport ljudi i roba ili u ratnim sukobima. Reljefni crteži u Egiptu, kao i arheološki ostaci, dokazuju da se veslo koristilo za pokretanje već 8000 do 10000 godina prije Krista - brodovi na vesla služili su starim Egipćanima u svrhu trgovine i kulturne razmjene. Narodi polinezijskih otoka pa sve do eskimskih naroda, od davnina su održavali veslačke utrke. Promatrajući povijesni razvoj veslanja kao tjelesne aktivnosti, možemo utvrditi da je ono inicijalno služilo prijenosu robe i tereta, prije no što se samo natjecateljsko veslanje počelo razvijati i postalo popularno i to primarno u Velikoj Britaniji i SAD-u. Nakon velikih pomorskih otkrića u šesnaestom i sedamnaestom stoljeću, London je postao jedan od najvećih i najbogatijih gradova na Svijetu, a rijeka Temza njegova žila kucavica. Zbog toga, prvo veslačko natjecanje održalo se davne 1715. godine, a 1828. godine sveučilište Cambridge izazvalo je sveučilište Oxford na utrku osmeraca. Godine 1829. kraj Londona, u gradiću Henley, na Temzi, održana je prva utrka između ta dva sveučilišta, koja je završila pobjedom sveučilišta Oxford. Utrke tih dvaju sveučilišta traju do dan danas.
Važnije godine u povijesti veslanja:
- 1828. godine - prvi puta na natjecanju pojavio se čamac sa izbočnicima - komadi drveta pričvršćeni na vanjskoj strani čamca
- 1830. godine - konstruktor Emmet predstavio je čamac sa željeznim izbočnicima
- 1871. godine - na natjecanju se pojavljuje čamac s pomočnom sjedalicom, a kao posljedica toga, par godina kasnije, uvodi se ušica koja se može okretati oko svoje osi
- 1885. godine - na jednoj regati u Americi, po prvi puta isproban je četverac bez komiralra, a kasnije dvojac bez kormilara
- početkom 70-tih godina 19. stoljeća, čamci bez kormilara postali su dio stalnog natjecateljskog programa
- 25.06.1892. godine osnovana je Međunarodna federacija nacionalnih veslačkih saveza (FISA) - u Torinu
- 1900. godine - kao sport sa velikom tradicijom, veslanje je uvršteno u program modernih Olimpijskih igara (Pariz)
- 1872. godine, u Zagrebu je osnovano Prvo Hrvatsko veslačko ribarsko društvo
- 1886. godine, U Zadru se osniva Hrvatski sokol, koji je 1910. godine preimenovan u današnji VK"Jadran"
- 1890. godine, u SPlitu je osnovan veslački i jedriličarski klub Adria
- 1907. godine, u Osijeku je osnovan VK "Neptun"
- 1912. godine, u Zagrebu je osnovan Hrvatski veslački klub
- 1914. godine, u Splitu se osniva VK "Gusar", a u Vukovaru VK "Vukovar"
- 1923. godine, u Zagrebu se osniva samostalni veslački klub " Gusar", današnja VK "Trešnjevka"
- 1948. godine, u Zagrebu je osnovan Hrvatski veslački savez
- 17.01.1992. Hrvatski veslački savez postaje član Međunarodne veslačke federacije (FISA)